Tržište rada

Zašto je prosječna plaća u Slavoniji i dalje 18% niža od nacionalnog prosjeka?

Analiza podataka DZS-a i HZZ-a za 2023. otkriva strukturne uzroke regionalnog jaza koji politike ravnomjernog razvoja još nisu uspjele premostiti.

Radnici u slavonskom proizvodnom pogonu, prirodno svjetlo

Podaci koji ne lažu

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća u Osječko-baranjskoj županiji iznosila je 1.247 EUR u trećem kvartalu 2023., dok je nacionalni prosjek dosegao 1.521 EUR. Taj jaz od 18,0 posto nije novost — prisutan je kontinuirano od uvođenja eura u siječnju 2023. — ali njegova dinamika otkriva nešto važno: jaz se ne smanjuje. Između 2019. i 2023. rast plaća u Slavoniji iznosio je 22,4 posto, ali u istom je razdoblju Zagreb bilježio rast od 28,1 posto. Apsolutna razlika u eurima zapravo se povećala. Iza tih postotaka stoje tri strukturna čimbenika. Prvo, sektorski miks: Slavonija je natprosječno ovisna o prerađivačkoj industriji i poljoprivredi — granama s nižim dodanim vrijednostima nego što su IT, financije ili pravo koji dominiraju Zagrebom. Drugo, iseljavanje radne snage: u petogodišnjem razdoblju više od 14.000 radno aktivnih osoba u dobi 25–44 napustilo je osječku regiju, prema podacima MUP-a o promjenama prebivališta. To mijenja pregovaračku poziciju radnika koji ostaju — ali ne nužno u smjeru rasta plaća, jer i potražnja za radom u uslužnom sektoru opada. Treće, investicijska geografija: prema podacima Ministarstva gospodarstva, između 2018. i 2023. Grad Zagreb privukao je 61 posto svih greenfield investicija u Republiku Hrvatskoj. Slavonija je primila svega 7 posto. Sve dok se taj omjer ne promijeni, plaćni jaz ostaje gotovo neizbježan — bez obzira na nominalne mjere politike regionalnog razvoja.